Veseljko Koprivica

Sporazum o dvojnom državljanstvu - pogled iz Podgorice

Profesor podgoričkog Pravnog fakulteta Blagota Mitrić nije optimista da će Srbi iz Crne Gore tek tako ispuniti svoju želju za državljanstvom Srbije.

"Ta inicijativa nema uporište u pravu Srbije, konkretno u Zakonu o državljanstvu Srbije", kaže Mitrić.

Da bi se dobilo državljanstvo Srbije, potrebno je ispuniti određene zakonske uslove, a takva je i praksa u uporednom pravu, što znači u većini prava Evrope i Evropske unije, smatra dr Mitrić. To znači da građanin, bez obzira na nacionalnost, ima stalan boravak u toj državi, zaposlenje, prebivalište..., određeni broj godina.

Državljanstvo je državno-pravni odnos, a nacionalnost je duhovni odnos i nije dovoljan sam za sebe da bi se moglo dobiti državljanstvo države za čiji se nacionalni korpus opredjeljuje pojedini građanin, kaže Mitrić.

Međutim, Andrija Mandić, predsedjnik Srpske narodne stranke, tvrdi da je zahtjev njegove stranke u skladu sa evropskom praksom, pa je "potpuno prirodno da i država Srbija omogući da svi Srbi koji su ostali izvan Srbije dobiju državljanstvo Srbije".

Sada jedan broj crnogorskih građana ima dvojno državljanstvo - Hrvatske i Crne Gore. Državljanstvo Hrvatske imaju po porijeklu, a državljanstvo Crne Gore po mjestu rođenja i mjestu nastanjivanja.

"Državljani Crne Gore koji su se izjasnili da su srpske nacionalnosti, državljani su Crne Gore i po porijeklu i po mjestu rođenja i oni, prema sadašnjim uslovima, mogu imati samo državljanstvo Crne Gore", tvrdi Mitrić.

Zanimljivo je da ni sve prosrpske stranke iz Crne Gore ne gledaju na dobijanje dvojnog državljanstva kao na ključ za rješavanje svih problema Srba u Crnoj Gori.

Srbija će najviše pomoći Srbima i svima u Crnoj Gori koji su bili zainteresovani za opstanak zajedničke države tako što će široko otvoriti vrata i ostalim građanima bez ikakve vrste i pozitivne diskriminacije po bilo kojem pitanju, smatra predsjednik Narodne stranke Predrag Popović.

Mi želimo da svi građani Crne Gore imaju isti status kao i građani Srbije prilikom liječenja i školovanja, bez obzira na njihovu nacionalnu i bilo koju drugu pripadnost, kaže Popović.

Narodna stranka se zalaže za sklapanje sporazuma o dvojnom državljanstvu između Crne Gore i Srbije na osnovu reciprociteta s tim da za dobijanje dvojnog državljanstva ne može biti osnov isključivo nacionalni osjećaj pojedinih građana Crne Gore ili Srbije. Narodna stranka je i protiv stava Srpske liste da Srbi u Crnoj Gori dobiju status nacionalne manjine.

Narodna stranka je ove stavove iznijela nakon posjete Crnoj Gori Božidara Đelića i njegove izjave da će u Srbiji svi oni koji se izjasne kao Srbi "imati apsolutno ista prava kao građani Srbije", a da će svi studenti iz Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi imati povoljniji položaj prilikom upisa fakulteta u Srbiji.

"Valjda je vrijeme da činjenica da si Srbin nosi sa sobom makar malu privilegiju", kazao je tada Đelić i bar za koji procenat povećao broj onih koji ne žale što je Crna Gora raskinula državnu zajednicu sa Srbijom.

Dragan Kujović, funkcioner Demokratske partije socijalista, to je nazvao genetskim inženjeringom nedostojnim civilizovanog svijeta. "Srpski zvaničnici su učinili sve da bude što manje Crnogoraca u Srbiji I sada na ovaj način pokušavaju da to ublaže", prokomentarisao je Kujović Đelićeve najave.

Predlog zakona o državljanstvu upućen je crnogorskom parlamentu prije referenduma, ali još nije stigao na dnevni red njegovih zasjedanja. U njemu se dvojno državljanstvo tretira kao izuzetak. U važećem zakonu piše da građanin može imati samo crnogorsko državljanstvo, a ukoliko uzme državljanstvo druge države automatski se ispisuje iz crnogorskog.

"U principu male države, sa malim brojem stanovnika, čuvaju svoje državljanstvo i ne pristaju olako na dvojno državljanstvo. Mislim da će se i Crna Gora opredijeliti za čuvanje svog državljanstva i da neće biti tako široke ruke. Ono o čemu treba voditi računa jeste da Crna Gora treba da bude jednaka prema svim bivšim jugoslovenskim republikama, dakle prema ljudima drugih republika, a ne samo iz Srbije", izjavio je ovih dana ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Jusuf Kalamperović.

Ranko Krivokapić, predsjednik crnogorskog parlamenta, rekao je Đeliću da predlog Vlade Srbije o dvojnom državljanstvu nije na liniji državnih interesa Crne Gore. Iz Krivokapićevog kabineta saopšteno je da je on rekao Đeliću da će Crna Gora "kao mala država čuvati ekskluzivitet svog državljanstva".

Dvojno državljanstvo nije nešto čime bi se riješila sva pitanja statusa i položaja građana, ni Srba u Crnoj Gori, ni Crnogoraca u Srbiji, smatra Miodrag Vuković, predsjednik Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije u crnogorskom parlamentu.

"Zbog toga priča o dvojnom državljanstvu može se otvoriti samo kao moguće rješenje za buduće odnose, jer ćemo o njemu moći da razgovaramo tek kada Crna Gora donese novi ustav. Do tada to su samo ideje", izjavio je Vuković.